Statue Nikola Tesla već dvadeset godina u centru Zagreba, a najava njegovog potencijalnog povratka u park Instituta Ruđer Bošković (IRB) postavlja pitanje hoće li građani i turisti koji svakodnevno prolaze pored Tesle ostati bez spomena jednog od najpoznatijih svjetskih znanstvenika.
Tokom obilježavanja 83. godišnjice Tesline smrti, prošle sedmice su položeni vijenci na njegov spomenik. Izaslanik direktora Instituta Ruđer Bošković Karol Skala potom je rekao da je s Gradom Zagrebom postignut dogovor da se kip vrati u Zavod i da se povratak spomenika može očekivati najvjerovatnije ove godine. Međutim, pokazalo se da je navedena izjava preuranjena. IRB je podnio zahtjev Gradskom uredu za izgradnju, prostorno planiranje, izgradnju i rekonstrukciju za vraćanje statue, ali konačna odluka još nije donesena.
Spomenik Nikoli Tesli rad je hrvatskog kipara Ivan Meštrović. Prije toga, Meštrović je napravio spomenik poznatom fizičaru i filozofu Ruđeru Boškoviću, koji je postavljen u krugu Instituta za nuklearnu fiziku, danas Instituta Ruđer Bošković. Ovim je Meštrović želio uspostaviti jedinstvenu spomeničku cjelinu koja simbolično povezuje prirodne i tehničke nauke kroz dvije ključne ličnosti, Boškovića i Teslu, a ovaj monumentalni par smatra se njegovim poklonom Institutu“, navode iz IRB-a.
Tako je bilo sve do 2006. godine, kada je povodom 150 godina od rođenja Nikole Tesle, kip odlukom Grada premešten u Donji grad, u ulicu koja nosi ime Tesle. Ova odluka naišla je na negodovanje struke, koja je upozorila da se dimenzijama spomenika ne uklapaju u centar grada, a osim toga, Meštrovićev par se rastaje. Mogućnost povratka Tesle tamo gdje je i zamišljena otvorila je pitanje hoće li ploča s imenom ‘Ulica Nikole Tesle’ ostati jedino spomen obilježje slavnom znanstveniku u centru Zagreba, s obzirom da se Institut Ruđer Bošković nalazi u blizini Mirogoja, gdje prolazi znatno manje ljudi.
FOTO: Darko Tomas / CROPIX
Ili replika ovog ili nekog drugog Teslinog spomenika
“Najbolje rješenje je replika ovog spomenika ili nekog drugog spomenika Nikoli Tesli kako bismo uz suglasnost obitelji Meštrović zadovoljili i Grad Zagreb i Institut Ruđer Bošković. Smatramo da upravo ovakve teme trebaju ujediniti građane, struke i institucije oko zajedničkog cilja, a to je očuvanje i dostojno predstavljanje naše baštine – rekao je predsjednik Udruge Genius Nila”, rekao je predsjednik Udruge Genius Nila. Dragica Mihajlović. Međutim, Institut Ruđer Bošković skreće pažnju na Ugovor o prijenosu vlasništva nad spomenikom koji su IRB i Grad Zagreb sklopili u srpnju 2006. godine.
“Navedenim ugovorom Zavod ustupa Meštrovićev spomenik Gradu kako bi se spomenik mogao postaviti na odgovarajuću lokaciju u centru grada. Ugovorom je Zavod zadržao pravo vlasništva, a Grad Zagreb se obvezao dobiti suglasnost od zakonskih nasljednika autora spomenika, Ivana Meštrovića, koji bi, međutim, bio postavljen u parku spomenika Nikoli Tesli, u drugom dijelu parka Nikole Tesle. saglasnost nije dobijena”, napominju.
Meštrović je bio izričito jasan oko umnožavanja i premještanja svojih javnih spomenika, ističu iz Muzeja Ivana Meštrovića (MIM). Kao primjer ističu pismo piscu Milan Ćurčin iz 1958. u kojem Meštrović navodi da gipsani original treba poništiti jer je dovoljno imati jedan odljevak u bronci na javnom mjestu u Zagrebu.
FOTO: Damjan Tadić / CROPIX
Kipar protiv umnožavanja njegovih skulptura
‘Ovim ću biti pošteđen mogućnosti da traže replike za neko drugo mjesto, koje ja ne želim’ – ova izjava direktno pokazuje da je autor bio svjestan opasnosti od narušavanja koncepta premeštanjem ili umnožavanjem skulptura i da je takvu praksu izričito odbio”, rekli su. Isti stav Meštrović je tri godine ranije iznio za Boškovićev spomenik. Bošković nakon livenja u bronzi, kako bi djelo postojalo isključivo u vidu jedinstvenog, trajno lociranog javnog spomenika – dodali su.
Zbog toga replika spomenika nije opcija, ali može biti još jedan Teslin spomenik, ako se Meštrovićev zaista vrati u Institut.”S obzirom na to da su Zagrepčani već navikli na Teslin spomenik u centru Zagreba, odnosno na spoju Masarykove i Tesline ulice, smatram da bi bilo potrebno pozvati da se to mjesto postavi urbanističko-umjetničko rješenje Teslinog spomenika, rekao je Teslini direktor. Tehnički muzej, Markita Franulić.
Gdje je Macukatin spomenik Tesli?
“Postoji kip Nikole Tesle koji je 1954. godine izradio Velibor Mačukatin, a koji se nalazio u krugu Tvornice Radio industrije Zagreb u Božidarevićevoj ulici. Ne znam gdje se kip danas nalazi, ali znam da se tražilo mjesto za njegovo postavljanje, pa je možda ovaj kip opcija za raseljeničku lokaciju, više je prikladna lokacija za raseljene, Dim Meštrović je direktor. dodano.
“Ako dođe do preseljenja, želimo da se ta praznina popuni, da se taj prostor ponovo osmisli. U tom slučaju je potrebna javna rasprava koja bi uključila struku i građane, a ne nešto spontano, šta god da je. Zato se zalažem za odgovoran i promišljen pristup”, rekla je predsjednica VGČ-a Marija Krnić.
Krnić smatra da je povratak Tesle u IRB dobra ideja. “Ova mikro lokacija nije bila odgovarajuća. Ovo je rezultat nepromišljenog upravljanja javnim prostorom koji ne poštuje kulturu javnog prostora”, rekao je Krnić o postavljanju Meštrovićevog spomenika u Tesli dok je bio gradonačelnik. Milan Bandić.
FOTO: Marko Todorov / CROPIX
Interes građana Zagreba mora biti na prvom mjestu
Iz IRB-a ističu da zahtjev koji su uputili Gradu Zagrebu nije čin uklanjanja spomenika iz javnog prostora, već njegovo vraćanje u okvire prvobitno zamišljenog spomeničkog kompleksa. Slično razmišljaju i Muzeji Ivana Meštrovića.”Nova lokacija u Donjem gradu ne odgovara ni dimenzijama ni plastičnim zahtjevima skulpture. Osim što je skulptura izmještena iz sredine za koju je prostorno, simbolički i arhitektonski osmišljena, odvojena je i od spomenika Ruđeru Boškoviću, čime je izgubio ključno značenje njihove međusobne povezanosti”, navode iz MIM-a.
Intrigantan životni put Ivana Meštrovića: NDH ga osudila na smrt, ali se usudio reći ‘ne’ Titu
U Udruzi Nikola Tesla pitanje javnog interesa smatraju ključnim.”Interes Zagrepčana mora biti ispred bilo kakvih parcijalnih, administrativnih ili političkih odluka. Građani imaju pravo na pristup kulturnom nasleđu, javnom prostoru koji inspiriše i jasnim simbolima vrednosti koje negujemo, a to su znanje, humanizam, kreativnost i mir“, rekla je predsednica udruženja Mihajlović.
