Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prošle godine u 109 gradova više ljudi doselilo iz inozemstva nego odselilo, a 103 grada zabilježila su ukupno više useljenih (iz inozemstva i drugih gradova u Republici Hrvatskoj) nego odseljenih. Ukupna migracijska bilanca, odnosno najveća razlika između doseljenog i iseljenog stanovništva je naravno najveća u Zagrebu, a slijede ga Velika Gorica, Zadar, Pula, Poreč, Kaštela, Varaždin, Rijeka, Sveta Nedelja, Dubrovnik i Dugo Selo.
Relativno gledano, razlika u korist doseljenika najveća je u malim mjestima, a prednjače oni uz more, poput Novalje, Nina, Poreča, Vodica, Supetra, Paga, Vodnjana, Biograda na Moru, Krke… Najveći plus doseljenika iz inozemstva u odnosu na one koji su otišli bili su Split, Zadar, Rijeka, Pula, Poreč, Varaždin, Velika Gorica, Dubrovnik, Kaštela i Jastrebarskog, a kada relativno pozitivnu razliku opet predvode mali primorski gradovi, predvođeni Novaljom.
U 2024. godini iz inozemstva se u Republiku Hrvatsku doselilo 70.391 osoba, a u inozemstvo se odselilo 38.997 osoba. Dakle, saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 31.394. U 2024. godini iz inozemstva je doselilo 18,9% hrvatskih državljana i 81,1% stranaca, dok se odselilo 51,7% hrvatskih državljana i 48,3% stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih lica značajno je učešće stranaca u okviru izdatih boravišnih i radnih dozvola. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj. Od ukupnog broja doseljenih u Republiku Hrvatsku njih 14,2% doselilo je iz Nepala, a 11,3% iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja ljudi koji su se odselili iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (21,1%), piše Gradonačelnik.hr.
Kretalo se između okruga
Gledajući po gradovima, u 109 gradova bilo je čak više doseljenika iz inostranstva nego onih koji su se odselili iz gradova van granica zemlje. Gradovi uz obalu i Zagrebačka županija te gradovi u središtima županija imali su najveći broj useljenika od onih koji su otišli. U 2024. godini 71.575 osoba promijenilo je mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske. Najveći broj preseljenog stanovništva u zemlji bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,6%). Od ukupnog broja preseljenog stanovništva 2024. godine, najviše osoba (40,8%) kretalo se između županija, 37,7% osoba kretalo se između gradova/općina iste županije, a 21,5% osoba kretalo se između naselja istog grada/općine.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2024. godini bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji. Ukupno 103 grada imala su pozitivan ukupni migracioni saldo prošle godine. Ukupno je prošle godine u gradove doselilo 101.119 stanovnika, a otišlo ih je 77.582, odnosno ukupan migracioni saldo za gradove prošle godine je bio pozitivan i iznosio je 23.537, jer je više stanovnika došlo u gradove nego što ih je napustilo.
Stanovnici hrvatskog grada u nedjelju moraju napustiti svoje domove: ‘Sirena će se oglasiti u 8’
Ako ne računate Zagreb, prošle godine najveći migracijski saldo imala je Velika Gorica, u koju se doselilo 1320 stanovnika više nego što ih je otišlo, zatim Zadar s pozitivnom razlikom od 1190 stanovnika, Pula s 883, Poreč s 829, Kaštela sa 725, Varaždin s 597, Rijeka s 1 u Dugoj 4 i Sveta s 1 Dugom, Sveta s 534, Sveta s 1 Dugom 80 i Dubrovnik Selo sa 490 više useljenih nego emigriranih stanovnika. U vodećih deset je sedam velikih gradova i tri srednja. Međutim, ako posmatrate migracioni saldo u relativnom smislu, mali gradovi prednjače, a prvih devet je uz obalu.
