Švedska vlada najavila je u ponedjeljak da će zbog razvoja događaja u Srbiji “u krivom smjeru” obustaviti dio potpore državnim tijelima u Srbiji, te je više usmjeriti na jačanje civilnog društva. U priopćenju objavljenom na web stranici vlade te skandinavske zemlje navodi se da “već neko vrijeme primjećuje nedostatke u volji srbijanske vlade za reformama”, posebno u pogledu poštivanja načela vladavine prava, borbe protiv korupcije i zaštite osnovnih sloboda i prava kao što su sloboda izražavanja i medija.” Razvoj u Srbiji ide u pogrešnom smjeru. To se odnosi na sve, od porasta korupcije do nepoštivanja vladavine Zemlje ne mogu očekivati švedsku potporu ako ne provode reforme i razvoj koje mi očekujemo,” rekao je švedski ministar za razvojnu suradnju i vanjsku trgovinu, Benjamin Dusa (Dousa). Najava švedske vlade o smanjenju pomoći srbijanskim državnim tijelima uslijedila je nakon objave nacrta izvješća Europske komisije u kojem se ocjenjuje da je tempo provođenja reformi u Srbiji znatno usporen, dok u zemlji već godinu dana traju masovni prosvjedi predvođeni blokiranim studentima tražeći odgovornost za smrt 16 osoba u padu krova obnovljene željezničke stanice u Novom Sadu. preispitati potporu Beogradu, u skladu s načelima proširenja EU-a na temelju zasluga, što, dodaje se, znači da zemlje koje napreduju i pokazuju spremnost na reforme budu nagrađene, dok se potpora može smanjiti ili zamrznuti za zemlje koje ne poštuju osnovna prava ili imaju nedostatke u svom demokratskom razvoju. da “Srbija treba provesti vjerodostojne reforme u svim područjima”, a posebno u području usklađivanja s vanjskom i sigurnosnom politikom EU. U dokumentu se navodi da je došlo do produbljivanja “polarizacije u srpskom društvu” zbog “masovnih studentskih i građanskih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine”. To, prema nacrtu dokumenta, odražava razočaranje građana korupcijom i uočenim nedostatkom odgovornosti i transparentnosti, zajedno sa slučajevima prekomjerne upotrebe sile protiv prosvjednika i pritiska na civilno društvo. Navedeno je i da su u određenoj mjeri “nedopušten utjecaj” vlasti i pokušaji ograničavanja neovisnosti pravosuđa narušili vladavinu prava i demokraciju u Srbiji, a došlo je i do pogoršanja “slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja”. Prethodno je, u listopadu, Europski parlament usvojio rezoluciju “Polarizacija i pojačana represija u Srbiji, godinu dana nakon novosadske tragedije”, u kojoj je ocijenjeno da je srbijansko vodstvo politički odgovorno za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija u zemlji.
