Nakon Azerbajdžana, Srbija nastavlja jačati odnose s još jednom kaspijskom državom i bivšom članicom SSSR-a – Kazahstanom. Neposredno nakon ispraćaja azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva iz Beograda, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sastao se u Astani s kazahstanskim čelnikom Kasimom-Zhomartom Tokaevim. Politički dijalog i suradnja na području trgovine, obrane i tehnologije bile su glavne teme na stolu dva izaslanstva u Astani. Vučić i Tokaev najavili su da bi se suradnja mogla razvijati u gospodarstvu, poljoprivredi, namjenskoj industriji, informacijskim tehnologijama, umjetnoj inteligenciji. Kazahstan je već prvi uvoznik sirove nafte u Srbiju, zamijenivši Irak, odakle je prethodnih godina uvezen najveći dio sirove nafte. Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je 2025. godine najviše nafte uvezla iz Kazahstana – 64 posto. “Poseban fokus stavili smo na energetiku, gdje vidimo značajan prostor za suradnju u razvoju novih projekata od zajedničkog interesa”, rekao je Vučić. Dimitrije Milić iz nevladinog Novog trećeg puta kaže da i Srbija i Kazahstan imaju relativno sličnu vanjsku i ekonomsku politiku, iako se na prvi pogled ne čini tako. Francuska kao pokroviteljica u Europskoj uniji i suradnji na području nuklearne energije. Bogat naftom, plinom i rijetkim mineralima, Kazahstan pokušava uravnotežiti odnose između Rusije, Sjedinjenih Država i Kine. Kazahstan, koji graniči s Rusijom i Kinom, član je Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) i Euroazijske ekonomske unije, organizacije koju vodi Rusija. No, u isto vrijeme pokušava izgraditi blizak odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom (Trump). Odluka Kazahstana da se pridruži američkim saveznicima u arapskom svijetu u pružanju financijske i druge pomoći, možda i vojnika, također je u istom smjeru. Kazahstan želi ojačati svoju ulogu regionalnog trgovinskog središta i održati strateška partnerstva s velikim silama. Što je dogovoreno? Dvije su strane razmijenile 10 memoranduma o suradnji u područjima zdravstva, pravosuđa, kulture, znanosti i informatičkog sektora. Prema kazahstanskoj državnoj novinskoj agenciji Kazinform, kazahstanska tvrtka Kaztehnoloji i srpski Jugoimport SDPR sklopili su ugovor o popravku i modernizaciji samohodnih topničkih sustava tipa 122 mm i 152 mm. Nora i Soko. Jugoimport je s tvrtkom Great Sky, navodi se u tim priopćenjima, potpisao okvirni sporazum o prijenosu tehnologije i organizaciji proizvodnje visokoenergetskih materijala. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da su razmotrene mogućnosti unapređenja suradnje u području vojne industrije, transfera znanja i tehnologija, kao i potencijalni zajednički projekti. Vučić je u Astani rekao i da bi volio vidjeti kazahstanske građevinske tvrtke i investitore u Srbiji. Naglasio je i važnost Transkaspijskog prometnog koridora, poznatog kao Srednji koridor, u čijoj izgradnji Kazahstan sudjeluje. Riječ je o novoj trgovačkoj ruti dugoj 6500 kilometara, koja povezuje Kinu s Europom preko središnje Azije i Kavkaza, zaobilazeći Rusiju. i s Kinezima i sa svima, o gradnji logističkih centara, o gradnji cesta, o gradnji željeznica – bez toga ste ništa”, rekao je Vučić. Predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokaev rekao je da su razgovarali o suradnji u energetici, istraživanju i eksploataciji kritičnih minerala i korištenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Preklapanje interesa u energetici Dimitrije Milić kaže da se interesi Srbije i Kazahstana preklapaju u energetici. “Srbija, koja je u procesu energetske diversifikacije isključila uvoz nafte iz Rusije, gdje su interesi dviju zemalja, a samim tim i trgovinska razmjena”, dodao je, zbog sankcija Europske unije Moskvi, zbog čega se Naftna industrija Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu Rusije, našla pod američkim sankcijama U tijeku je prodaja ruskog udjela Gazpromnjefta i mađarskog MOL-a, zbog čega je američka administracija produljila NIS-u dozvolu za rad do 20. ožujka. Beograd također pokušava smanjiti svoju još uvijek dominantnu plinsku ovisnost o Rusiji diverzifikacijom opskrbe s Azerbajdžanom. izvoz u Kazahstan nakon ruske invazije Podaci koje je RFE pregledao u bazama podataka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuju značajan porast srpskog izvoza u Kazahstan od 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu Tijekom 2022. iz Srbije je u Kazahstan izvezeno robe u vrijednosti od 45 milijuna dolara, što je gotovo četiri puta više nego 2020. Sljedeće, 2023. izvoz se gotovo udvostručio na 84 milijuna dolara, dok je U 2024. godini izvezena je roba u vrijednosti manjoj od 63 milijuna dolara, prema podacima MMF-a, ista stvar se dogodila i s prometom ostvarenim s Kirgistanom, odakle se u Rusiju izvozi najviše papira i proizvoda od papira, dok iz Kazahstana godinama najviše stiže nafta više od izvoza u Kazahstan. Iz Kazahstana je tijekom 2025. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, uvezena roba u vrijednosti od 745 milijuna eura, od čega je čak 710 milijuna eura uvezeno iz Kazahstana, a u posljednje dvije godine Srbija je uvezla i gnojiva, koja su prema podacima Državnog zavoda za statistiku bila glavni izvozni proizvod Srbije u Kazahstan u 2021. godini. Sporazum koji je na snazi od 2011. Međutim, postoji popis proizvoda koji nisu obuhvaćeni pravilima slobodne trgovine, a za proizvode kao što su meso, sir, vino, automobili ne vrijede povlastice poput ukidanja carina ili olakšanog uvoza-izvoza. Vlasti u Kazahstanu najavile su referendum o novom ustavu 15. ožujka, što se smatra potezom koji će konsolidirati predsjednika Kassima-Jomarta. Vladavina Tokajeva je bivši ministar vanjskih poslova i bivši zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.*Suradnja na tekstu: Natalija Jovanović
Srbija i Kazahstan balansiraju između Zapada, Rusije i Kine Čim je iz Beograda ispratio predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva, predsjednik …
