Direktor DHMZ-a je na HRT-u detaljnije govorio o tome zašto Hrvatska i početkom studenog ima gotovo proljetne temperature.
“Kada govorimo o cijelom mjesecu listopadu, započeli smo s hladnim razdobljem. Kraj listopada nas je dočekao toplije nego njegov početak. U vremenskoj situaciji Hrvatska se nekoliko dana mijenja u tim ciklusima. To je situacija sa jugom, jugozapadnim tokom koji je donio visoke temperature”, naveo je direktor DHMZ-a. Ivan Güttler.
On je istakao da sva godišnja doba pokazuju trend zagrijavanja. “Zapravo, sva godišnja doba, ljeto i zima i jesen i proljeće, pokazuju trend zatopljenja. Zatopljenje ovisi o dijelu Hrvatske i godišnjem dobu. Riječ je o vrijednostima od trećine stupnja i do pola stupnja gotovo svakih deset godina. To su naizgled male vrijednosti, ali tijekom ljudskog života takve temperature mogu biti izraženije.”
On je dodao da je ovo ljeto, sa izuzetkom juna, bilo ugodnije. “Kada govorimo o ljetnim i ljetnim mjesecima, jun je bio izuzetno topao. Imali smo malo sretnije okolnosti, jul i avgust u odnosu na prošlo ljeto. Osim temperature, u nekim drugim meteorološkim terminima, poput grada, imali smo nešto mirnije ljeto nego 2022.-2023. godine”, rekao je on. Uz trendove, prema Güttleru, postoji i volatilnost. Izvan ovih trendova postoji volatilnost. A da nema klimatskih promjena, da nema trendova, ne bi svako ljeto ili svaka godina bila identična, ali svako nekako ima svoj specifičan redoslijed toplih i hladnih perioda, rekao je.
FOTO: Damir Skomrlj / CROPIX
“Zaista postoji signal da će ponovo biti malo blaža i toplija zima”
On je napomenuo da u ponedjeljak očekujemo promjenu vremena. “Prva od značajnijih promjena vjetra dolazi, u noći s nedjelje na ponedjeljak. Tako je u ponedjeljak cijela Hrvatska već u kategoriji potencijalno opasnog vremena. U nekim područjima Hrvatske zbog padalina, u nekima zbog grmljavine, u nekima zbog vjetra”, istaknuo je. “Zato pozivam naše građane da prate upozorenja DHMZ-a za svoj dio Hrvatske”, istaknuo je. “Od ponedjeljka, početkom nove sedmice, opet možemo očekivati niže temperature”, objašnjava on.
Apostrophes Güttler, kako Evropski centar za srednjoročne prognoze najavljuje da i ove godine snijega neće biti, shodno tome možemo očekivati nešto topliju zimu. “Zaista postoji signal nešto blaže i toplije zime nego inače. Za sada ništa dramatično, ali uvijek treba biti svjestan ovih sezonskih prognoza, da bi neki duži periodi povišenih temperatura mogli biti prekinuti prodorima hladnog zraka”, rekao je za HRT.
Zbog toga su uragani i oluje sve razorniji: ‘Efekat se dešava…’
Napomenuo je da je najveći faktor u nastanku uragana Melisa, koji je nanio ogromnu štetu na Karibima, temperatura mora. “Najvažniji sastojak za nastanak uragana je temperatura mora. Ona je zaista jako izražena na karipskom području i uragan je otprilike na određenim temperaturama na većem području, iznad 26-27 stepeni, ima uslove za razvoj”, istakao je on. „Također, uragane prate i olujni udari koji su obalu tih ostrva pogodili sa preko 4-5 metara.
