U središtu Beograda u srijedu popodne okupili su se građani koji se protive održavanju komemorativnog skupa u čast kvislingu Milanu Nediću. Uzvikivali su “Fašizam neće proći”, “Smrt fašizmu, sloboda narodu”. Jedan od govornika rekao je da su se okupili protiv komemoracije čovjeku koji je “ispisao najmračnije stranice srpske povijesti”. “Ovdje smo jer njegovi ideološki sljedbenici iz današnjih neonacističkih organizacija žele slaviti jednu od najmračnijih povijesnih ličnosti u Srbiji”, rekao je. Danilo Stojanović iz Starogradskog zbora za RSE kaže da građani trebaju pokazati da su protiv obilježavanja fašističkih i nacističkih kolaboracionista, pa možda država u budućnosti počne sankcionirati takve komemoracije. Andrija, student Fakulteta političkih nauka, rekao je za RSE da su se okupili jer su htjeli spriječiti neonaciste da održe komemorativni skup fašističkom kolaboracionistu. Okupljeni su skandirali “Nedić fašista” i “Smrt fašizmu i sloboda narodu”. Ovaj kontraskup organizira Skupština građana općine Stari Grad, a podržala su ga i neformalna udruženja antifašista iz Beograda. Građani su se na uglu Simine i Ulice knežinje Ljubice okupili oko 19 sati, sat vremena prije najavljenog ultradesničarskog skupa. Pedesetak metara od skupa antifašista okupila se manja skupina ultradesničara. Stoje u tišini, noseći trobojke s grbom iz vremena Nedićeve vlade, a većina ih je pod kapuljačama i šalovima, dok neki nose simbole Srbske akcije, javlja reporter RSE. Policijski kordon razdvaja dvije skupine i trenutno je mirno. Tko slavi Nedića? obilježavanja godišnjice Nedićeve smrti, nedaleko od mjesta gdje je 1946. godine počinio samoubojstvo predsjednik marionetske “Vlade narodnog spasa”. Ove grupe godinama se istim povodom okupljaju u centru Beograda. “Zentropa Srbija” je ogranak transnacionalne mreže ultradesničarskih organizacija koje djeluju u Europi. Nastala je u Srbiji nakon neuspješnog pokušaja formiranja “Generacije identiteta” koja djeluje u zemljama zapadne Europe. “Zentropa” je usko povezana s “Klubom 451”. Riječ je o beogradskom kafiću u kojem se posljednjih nekoliko godina okupljaju ekstremni desničari iz Srbije i inozemstva. RSE piše da su se u ovom klubu 2022. godine sastali talijanski i srpski ultradesničari, kao i tribina na kojoj su sudjelovali ekstremisti iz Rumunjske u rujnu 2023. Zvanični predstavnik “Kluba 451” je Marko Gajinović, bivši član “Nacionalnog srpskog fronta”, organizacije koja se povezuje s Goranom. Davidović, vođa zabranjene neonacističke organizacije “Nacionalni stroj”. “Srbska akcija” nije službeno registrirana u Agenciji za privredne registre, a na svojim stranicama navodi da se zalaže za “borbu protiv srpskog pravoslavlja”, kao i za očuvanje “nacionalnog bića i rasnog identiteta”. Nema istaknutog čelnika, a pažnju šire javnosti privukla je krajem 2014. godine kada su njeni članovi ubacivali letke protiv romske populacije u poštanske sandučiće nekoliko beogradskih naselja. Njihovi članovi sudjelovali su na brojnim skupovima ekstremne desnice i organizirali ulične prosvjede. memorijalni skupovi suradnicima okupatora iz vremena II. Osim toga, održavaju redovite kontakte s ultradesničarima iz drugih europskih zemalja, poput Rusije, Poljske i Rumunjske. “Srbska akcija” je bila jedna od dvije krajnje desničarske skupine iz Srbije koje su sudjelovale na konferenciji ideološki bliskih organizacija i stranaka u Sankt Peterburgu u rujnu 2025. U svibnju 2022. predstavnici ove organizacije posjetili su poligon ruske paravojne skupine “Carska legija” u Ukrajini. “Legija” je dio “Ruskog carskog pokreta” kojeg su SAD stavile na popis terorističkih organizacija. Tko je Milan Nedić? Milan Nedić bio je predsjednik takozvane “Vlade narodnog spasa” za vrijeme njemačke okupacije Srbije od 1941. do 1944. U lipnju 1945. proglašen je ratnim zločincem zbog izdaje, služenja okupatoru, mučenja i teroriziranja stanovništva. Kao šef kolaboracionističke vlade Nedić snosi odgovornost za suradnju s nacističkom Njemačkom i sudjelovanje u holokaustu, ubojstvima i progonima antifašista, hapšenjima Židova, pljačkanju njihove imovine i sudjelovanju u strijeljanjima u logorima Topovska šupa i Banjica u Beogradu. Nedićeva policija i žandarmerija, uz njemačke okupacijske vlasti, sudjelovale su u istrebljenju židovskog i romskog stanovništva, ali i antifašista. Beograd je bio jedan od prvih gradova u okupiranoj Europi koji je proglašen “judenfrei”. („očišćeni od Židova“). U javno dostupnoj arhivskoj građi čuvaju se uredbe, naredbe i dekreti Nedićeve vlade kojima se Židovima i Romima zabranjuje pravo na rad i studiranje te im se oduzima imovina. Kolaboracionistička vlada Milana Nedića raspuštena je 4. listopada 1944., a on je dva dana kasnije napustio zemlju, zajedno s većinom ministara. Britanci su ga predali jugoslavenskim snagama 1. siječnja 1946. Početkom veljače iste godine počinio je samoubojstvo u istražnom zatvoru u središtu Beograda, prije početka suđenja. Od 2015. do 2019. pred sudom u Beogradu vodio se postupak za pravnu rehabilitaciju Milana Nedića, koji su pokrenuli njegovi potomci. U travnju 2019. Apelacijski sud u Beogradu odbio je rehabilitirati Nedića. bio pristaša okupatorskog režima, da je držao govore u kojima je veličao Njemačku i njenog nacističkog vođu Adolfa Hitlera, kao i da je pozivao stanovništvo da se pokori okupatoru i odustane od svake borbe protiv njega.
Prosvjed antifašista protiv ultradesničarskog skupa u čast kvislingu Nediću u Beogradu. Građani su se okupili na uglu Simine i Ulice knežinje Ljubice…
