Jesen je vrijeme koje mnogi Hrvati koriste za branje gljiva. Mnogi ih beru za ličnu upotrebu, dok dio sakupljača svoj ulov prodaje na pijacama ili kupcima. Međutim, važno je znati koje se gljive smiju sakupljati jer Državni inspektorat redovno provodi nadzor kako bi se stao na kraj ilegalnoj prodaji i prikupljanju većih količina od dozvoljenih.
Kako je za naš portal otkrio Državni inspektorat, gljive koje se najčešće prodaju – vrganji i lisičarke – smatraju se autohtonim samoniklim vrstama, za čije je sakupljanje i prodaju, prema članu 64. Zakona o zaštiti prirode, potrebno pridržavati se jasno propisanih pravila. To znači da je dozvoljeno da se beru samo u ograničenim količinama i da je za njihovu prodaju potrebna odgovarajuća dozvola. Državni inspektorat stoga podsjeća građane da je neovlašteno skupljanje i promet gljivama prekršaj i može biti sankcionisan.
“Inspekcija zaštite prirode je u 2024. godini izvršila 49 pregleda na tržnicama, a u prosjeku godišnje pokreće desetak prekršajnih postupaka zbog sakupljanja autohtonih vrsta bez dozvole ministarstva nadležnog za zaštitu prirode”, navode u Državnom inspektoratu.
Neke od popularnih vrsta gljiva koje su strogo zaštićene zakonom su mekane, nekoliko vrsta vrganja (kreški, glatki, svijetlocrveni, Fechtner, kesten, pustinjski, teški), nekoliko vrsta mliječnih gljiva (žbunasta, močvarna, lila, lijevak, ariš) i brojne druge. Cijelu listu strogo zaštićenih vrsta gljiva možete pogledati ovdje. Zanimljivo je, na primjer, da su ranije hrvatski mediji objavili da se blagva može naći na mnogim tržištima, a prodavala se za oko 25 eura po kilogramu.
FOTO: Pixabay/ilustracija
Prijete visoke kazne
“Gljive koje se najčešće prodaju (vrganji i lisičarke) smatraju se autohtonim samoniklim vrstama, za čije je sakupljanje i prodaju, na osnovu člana 64. Zakona o zaštiti prirode, potrebno pribaviti dozvolu nadležnog organa, odnosno Ministarstva zaštite životne sredine i zelene tranzicije”, rekli su nam iz Državne inspekcije za zaštitu prirode, a nadzor nad prodajom vrši Državna inspekcija zaštite prirode. inspekciju, ali samo u dijelu koji odnosi se na to da li prodavači imaju dozvolu ministarstva nadležnog za zaštitu prirode da sakupljaju gljive u svrhu prodaje, odnosno uklanjanja autohtonih divljih vrsta iz prirode.
Oni koji se ogluše o zakon i beru i prodaju takve gljive treba da imaju na umu da im prijete visoke kazne. Kazne za fizička lica koja hvataju strogo zaštićene i autohtone divlje vrste u svrhu prodaje iznose od 929 do skoro 4.000 eura“, navode u Državnom inspektoratu.
Šokantna priča bračnog para iz Pule: Kupili su gljive na pijaci, ubrzo je počela prava agonija
Državni inspektorat pojašnjava da o sakupljanju gljiva i drugih nedrvnih šumskih proizvoda (poput gljiva, cvijeća, voća, lišća i dr.) odlučuju Hrvatske šume doo koje uz suglasnost Ministarstva utvrđuje pravila, naknade i uvjete. Njihova dužnost je i da štite državne šume od nezakonite upotrebe. “Zakon o šumama predviđa kazne za prevoz nedrvnih šumskih proizvoda koji se koriste u komercijalne svrhe bez tovarnog lista. S obzirom da u navedenim slučajevima Šumarska inspekcija nije nadležna za kontrolu saobraćaja na putevima, po prijavi prekršaja od strane Uprave carina ili Uprave carina postupa kao ovlašteni tužilac.
