“Jedinstvo, a ne podjele” moto je pod kojim se u subotu u Bujanovcu održava prosvjed studenata i građana povodom godišnjice 150 kilometara dugog marša blokade akademaca te općine na jugu Srbije do Niša. U Nišu je 1. ožujka 2025. godine održan jedan od nekoliko velikih protuvladinih prosvjeda studenata u blokadi koji su organizirani zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu početkom studenog 2024. godine. Bujanovac je jedna od tri općine u kojima je albansko stanovništvo najzastupljenije u Srbiji, a organizatori skupa kazali su da je cilj “promicanje ljubavi i zajedništva”. Poruke sa skupa Okupljeni su 28. veljače na Trgu Karađorđa Petrovića u Bujanovcu dočekali studente i građane koji su na skup krenuli iz Vranja, grada udaljenog dvadesetak kilometara. Među sudionicima marša za Bujanovac bio je i glumac Dragan Jovanović, koji je u svom govoru poručio okupljenima da svi prisutni dijele “istu misao i ideju, a to je da svi živimo slobodno”. Mislim da kad god se ovako okupimo, treba nam biti drago da je toliko vremena prošlo, i da smo još uvijek tu gdje smo bili na početku. I bit ćemo tu dok sve ovo ne prođe i dok ne izborimo slobodu”, poručio je Jovanović. Student Lazar, predstavnik neformalne grupe “Bujanovac sa studentima” za Radio Slobodna Europa (RSE) rekao je da su zahtjevi na ovom skupu identični onima koje su postavili studenti u blokadi. Prvi zahtjev akademaca koji su blokirali fakultete je raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora, što vlast do sada odbija. Studenti traže i kriminalne i političke odgovornosti za pogibiju 16 ljudi u urušavanju nadstrešnice “Ideja je da se obilježi godišnjica kada su gradovi s juga Srbije, s polazištem u Bujanovcu, krenuli na prosvjed u Nišu, koji je održan pod sloganom ‘Studentski edikt'”, kaže Lazar nakon tragedije koja se dogodila na novoobnovljenom fakultetu. Željeznička stanica u Novom Sadu negira odgovornost i odbacuje kritike ‘Zajednice svih vjera i nacija’ Općina Bujanovac, uz općinu na jugu Srbije, ima najveći broj pripadnika albanske nacionalne manjine Problemi albanske zajednice prema popisu stanovništva iz 2022. godine, najviše u tri opštine na krajnjem jugu Srbije, u kojoj živi oko 1.000 Albanaca, politički predstavnici albanske zajednice, kolokvijalno poznatih kao Preševska dolina, često su ukazivali na administrativnu diskriminaciju od strane vlasti u Srbiji Nedostatak školskih udžbenika na albanskom jeziku, zbog čega im Vlada Kosova često daje novčanu pomoć.Pravo na pasivizaciju adresa pripadnika albanske zajednice dovodi do gubitka srpskog državljanstva, a samim tim i prava na imovinu, zdravstvenog osiguranja i zaposlenja Izvješće State Departmenta o stanju ljudskih prava u Srbiji za 2023. godinu. Predstavnici Preševske doline i države Srbije postigli su tri sporazuma 2001., 2007. i 2013. godine, koji su predviđali zaštitu prava i integraciju albanske manjine, ali se ti sporazumi nisu provodili. Stalne prepreke doprinijele su odlasku oko 20.000 Albanaca s ovih prostora, uglavnom u Kosovo.
Okupljanje studenata i građana u Bujanovcu uoči godišnjice studentskog protesta u Nišu
