U Ženevi su završeni razgovori američkih i ukrajinskih pregovarača o postizanju mira u Ukrajini. Predsjednik Donald Trump izrazio je optimizam i rekao “nešto se dobro dešava”, a predsjednik Volodymyr Zelenskyi najspornija tačka je transfer teritorije Rusiji.
Za Evropsku uniju najvažniji je pravedan i trajan mir u Ukrajini. Vladimir Putin međutim, on je izjavio da bi američki mirovni plan mogao biti korišten kao “osnova za konačno mirno rješenje”. Može li konačno biti mira u Ukrajini nakon skoro četiri godine rata? Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno da je pohvalno da postoji mirovna inicijativa. “Konačno je neko imao hrabrosti da izađe sa jedinstvenom platformom. Žao mi je što to nisu uradili Evropljani, koji su godinama izbegavali dijalog sa Rusijom”, rekao je Kovač.
„Sada je konačno došlo vrijeme da se Evropa aktivno uključi, ali da se ne kvari mogućnost postizanja dugoročnog mira i uspostavljanja nove arhitekture u Evropi na način da Ukrajina bude zaštićena, da se i evropski interesi zaštite u najvećoj mogućoj mjeri, a da smo mi Evropljani glavni faktori mira i sigurnosti na našem kontinentu“, dodao je. Kovač je rekao da je iz Amerike i Ukrajine čuo da su Amerikanci i Rusi razgovarali o tom planu već na Aljasci na sastanku u avgustu, da postoji dokument koji je sastavljen prije nekoliko sedmica, te da Rustem Umerovsavjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i bivši ministar odbrane, upoznat je s tim planom i da je detalje prenio Zelenskom.
Gordan Akrapprorektor Univerziteta odbrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, rekao je da Rusi sasvim sigurno neće prihvatiti novi sporazum, koji je značajno izmijenjen u odnosu na inicijativu američkog specijalnog izaslanika Steve Witkoffkoju je nazvao katastrofom. “Definitivno ćemo nastaviti oružane aktivnosti i akcije na terenu”, dodao je on. Akrap je rekao da su obje strane suviše udaljene u svojim maksimalističkim zahtjevima. “I treba jasno reći – ruski zahtjevi potpuno uništavaju ne globalnu sigurnosnu arhitekturu, već temeljne polazišta Konferencije o evropskoj sigurnosti i saradnji iz Helsinkija, na kojima je zapadni svijet počivao posljednjih 50 godina”, rekao je.
FOTO: EPA
‘Da nije teško, ne bismo uopće pregovarali’
Politikolog Djana Luša sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, složio se s Kovačem da je EU trebala snažnije preuzeti inicijativu i pozicionirati se kao jači akter u pitanju Ukrajine u gotovo četiri godine rata. „Postiglo se mnogo i finansijski i vojno, ali ova inicijativa je nekako stalno na strani SAD, koja se prvo konsultuje sa Rusijom, a zatim uključuje Ukrajinu“, rekla je ona. Kovač je rekao da je dobro da se konačno razgovara. Rekao je da Ukrajinci postaju realni, da više niko ne govori o tome da će voditi ofanzivne akcije i vratiti okupirane teritorije. “Njihova situacija je zaista teška. Da nije teško, ne bi uopšte pregovarali, niti bi se Evropljani tako postavili”, rekao je on.
Kovač je rekao i da je Amerika realna, da ne želi da se iscrpljuje ratovima u Ukrajini i Gazi. “Amerikanci se moraju pripremiti da odvrate Kineze, koji su se postavili vrlo, vrlo samosvjesni”, dodao je. Rekao je i da se svijet mijenja – multipolarni svijet postaje realnost, više nema jednog međunarodnog poretka. Na pitanje kolike su šanse da ruski predsjednik Vladimir Putin potpiše takav sporazum, Akrap je odgovorio: “Nikakve”. “Putin i Rusi će to odbaciti, i to bez razmišljanja, i vjerovatno će se suočiti sa činjenicom da će američka vojna industrija nastaviti da prodaje oružje Ukrajini u velikim količinama i da će to sufinansirati zemlje NATO-a, nešto od Ukrajine, i da će se rat nastaviti izuzetno snažnom žestinom. A koliko dugo, teško je reći”, rekao je Akrap.
Kovačević o miru u Ukrajini: ‘Putin i Tramp se slažu više nego što se EU slaže sa Trampom’
Luša je rekla da vjeruje da će biti mirovnih inicijativa, ali da još dugo nećemo vidjeti konkretne rezultate. “Ova nesretna situacija kojoj svjedočimo u Ukrajini nastavit će se, na žalost svih nas i demokratskog poretka općenito. Jednostavno moramo biti svjesni da tako danas funkcioniraju međunarodni odnosi, nažalost”, rekla je ona.
