“U Elez Han, po lijek…” fraza je koju graničari na prijelazu Blace između Sjeverne Makedonije i Kosova često čuju, posebno tijekom vikenda, kada pitaju makedonske građane kamo putuju na Kosovu. Elez Han je prvi grad na kosovskoj strani, udaljen svega pet-šest kilometara od granice, i česta je ruta za makedonske građane koji tamo idu po jeftinije lijekove, prema svjedočanstvima građana prenijetim za Radio Slobodna Europa (RSE). Drugi odu 35-40 kilometara do Uroševca, gdje uz nabavku lijekova spoje i “šoping”. S druge strane, preko graničnog prijelaza Tabanovce sa Srbijom, odredište za nabavku lijekova je grad Vranje. U zemlji nema službenih podataka o tome koliko Makedonaca kupuje lijekove u inozemstvu, kolika su im mjesečna liječenja i koliko novca godišnje “odlije” iz zemlje. Radio Slobodna Europa na Telegramu Registrirajte se i ostanite u tijeku sa sadržajem Radija Slobodna Europa na Telegramu! Kliknite ovdje za brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim događajima o kojima svakodnevno izvještavamo. Međutim, građani svjedoče da je ova praksa uobičajena i da su glavne destinacije Kosovo i Srbija. Riječ je o lijekovima za srce, trombozu, astmu – onima koji u Sjevernoj Makedoniji ili nisu na pozitivnoj listi i ne subvencionira ih FZOM, ili su preskupi, ili ih jednostavno nema u ljekarnama. Dakle, pacijenti, iako dobiju recept od liječnika, lijek moraju kupovati privatno. “Idem po lijekove češće nego što bih htio. Lijek je na recept, ali ga plaćam u cijelosti. A kad mi kažu koliko košta mjesečno, dođe mi da plačem. U Srbiji je jeftinije”, kaže Milan S. (48) iz Skoplja koji se liječi od kardiovaskularnih bolesti. Pacijenti, farmaceuti u makedonskim ljekarnama i liječnici potvrđuju da “farmaceutski turizam” postaje svakodnevica za mnoge građane. Isti lijek – dvostruka razlika u cijeni “Xarelto” od 15 miligrama lijek je koji svakodnevno mora uzimati 60-godišnji Skopje Dragan M. nakon operacije noge zbog venske tromboze. Koristi se za liječenje i prevenciju stvaranja krvnih ugrušaka. No, Dragan kaže da mu je liječnik propisao lijek na recept, ali da ga može kupiti samo privatno, jer lijek nije na popisu onih koje subvencionira država. Cijena u makedonskim ljekarnama je 2.907 denara po kutiji. Za isti novac, na Kosovu bih kupio 2,5 kutije istog lijeka. Tamo ga je dobio za 20 eura, odnosno oko 1200 denara po kutiji. Provjera RSE u ljekarnama na Kosovu pokazala je, pak, da se isti lijek može naći za 13,58 eura po kutiji. “Zadnji put sam uzeo četiri kutije, donijeli su mi ih iz Prištine i koštale su me oko 5.000 denara. U našim apotekama sam za isti novac mogao kupiti samo dvije kutije”, rekao je Dragan za RSE.U U Srbiji “Xarelto” od 15 mg košta između 2.227 i 2.382 denara, ovisno o apoteci. Drugim riječima, ovaj lijek je jeftiniji u obje susjedne zemlje nego u Sjevernoj Makedoniji. Marini V. iz Skoplja liječnik je prepisao “Salofalk 500”, lijek za kolitis, kroničnu upalnu bolest crijeva. Mora ga uzimati doživotno jer terapija drži upalu pod kontrolom. Lijek ide na teret FZOM-a, no u zadnje tri godine njegova nabava je stalni problem. “Često ga nedostaje i ja redovno (nekoliko puta godišnje) tražim da mi neko iz Srbije donese namirnice. Uzimam ga bez recepta. Kod nas je, začudo, jeftiniji nego u Srbiji, ali ga nema. Uzalud je na pozitivnoj listi kad ga ne možete kupiti”, rekla je Marina za RSE. U srpskim apotekama “salofalk 500” košta od 1.080 do oko 1.340 denara. Umirovljenica Dragica B. koristi inhalacijski sprej “Spiolto Respimat” – terapiju održavanja za oboljele od kronične opstruktivne bolesti pluća. Kupuje ga privatno, u apotekama u Uroševcu, za oko 1500 denara. U Sjevernoj Makedoniji cijena je oko 2600 denara. Izračun Državnog zavoda za statistiku, napravljen za Radio Slobodna Europa (RSE), pokazuje da udio troškova lijekova u ukupnim godišnjim životnim troškovima neznatno varira u posljednje četiri godine. stope Ono što statistika ne pokazuje, potvrđuju liječnici i djelatnici ljekarni – koji su prvi kontakt za pacijente koji kupuju lijekove. Liječnik iz internističke ordinacije s više specijalnosti u Tetovu rekao nam je da se i među njegovim pacijentima mnogi lijekovi koje propisuje kupuju na Kosovu. “Svjesni smo da su neki lijekovi koje propisujemo skupi, poput ‘Xarelte’. a gdje će nabaviti lijek – njegova je odluka. Ali da, čujemo od pacijenata da ako na Kosovu lijek košta 50 eura, može biti i 20 eura”, kaže liječnik koji je želio ostati anoniman. Vesna Stavrova, predsjednica Makedonske ljekarničke komore, kaže da je problem visokih cijena ozbiljno opterećenje za građane koji svakodnevno dolaze u ljekarne i žale se na skuplje lijekove. “Kada lijek nije na pozitivnoj listi, građani ga plaćaju po tržišnoj cijeni, koja je često viša od tržišne u susjednim zemljama, što smanjuje pregovaračku moć države prema velikim farmaceutskim kompanijama, a uvozni troškovi – transport, carina i marže – povećavaju cijenu”, rekla je Stavrova za RSE. Dodaje i da je isti lijek često jeftiniji u susjednim zemljama zbog različitih poreznih stopa. Nedostatak pojedinih lijekova na tržištu, smatra Stavrova, najvjerojatnije je posljedica nedostatka djelatne tvari za proizvodnju, povećanih carinskih troškova za uvozne lijekove ili administrativnih i natječajnih prepreka. Ponekad proizvođač jednostavno nema komercijalni interes registrirati određeni lijek u zemlji ili ga kontinuirano držati u prodaji. Kako se formiraju cijene lijekova Politiku cijena lijekova utvrđuje Ministarstvo zdravlja temeljem Metodologije za oblikovanje cijena. Za dostupnost lijekova nadležna je Agencija za lijekove i medicinske proizvode (MALMED). Ministarstvo utvrđuje maksimalnu veleprodajnu cijenu svakog lijeka na temelju usporedne analize s pet referentnih zemalja – Slovenijom, Hrvatskom, Srbijom, Bugarskom i Grčkom. Prosjek najnižih cijena iz dvije referentne zemlje određuje maksimalnu cijenu u Sjevernoj Makedoniji. Za ljekarne su propisane fiksne marže od 20, 25 ili 28 posto, najviše do 1200 denara, ovisno o veleprodajnoj cijeni. cijene. Ljekarne ne određuju vlastite marže. Lijekovi koje pokriva država imaju iste cijene u svim ljekarnama. U Ministarstvu kažu da cijene nisu povećane – ni lijekovima koje plaća FZOM ni onima koje pacijenti kupuju privatno. Dodaju i da je Makedonija malo tržište te da farmaceutske tvrtke često isporučuju isti lijek po različitim cijenama u različitim zemljama, ovisno o potrebnim količinama, broju pacijenata, uvjetima na tržištu i načinu plaćanja. Apotekari iz Beograda s kojima je RSE razgovarao ne žele službeno govoriti o praksi da Makedonci kupuju lijekove u Srbiji. No, već postoje novinarski napisi o tome da iz istog razloga u Srbiju dolaze državljani Bosne i Hercegovine. Glavni razlog je što Srbija kao veće tržište ima niže marže i niži PDV, pa su lijekovi često jeftiniji od 30 do 50 posto nego u zemljama u okruženju. Kao veliko tržišno područje, Srbija ima i velike distributere, što omogućuje niže cijene, a država u nekim slučajevima subvencionira i osnovne lijekove. Novi planovi za proširenje pozitivne liste Pozitivna lista lijekova zadnji put je proširena u rujnu 2024. godine, s devet novih generičkih lijekova, nakon deset godina – prethodno proširenje bilo je 2014. Ravnatelj FZOM-a Sašo Klekovski najavio je da će se u 2026. pozitivna lista proširiti tri puta, s posebnim osvrtom na lijekove za kardiovaskularne bolesti, koji su uzrok oko 60 posto svih smrtnih slučajeva u zemlji. Jedan od tih lijekova je i “Xarelto”, koji Makedonci na Kosovu kupuju dvostruko jeftinije nego kod kuće. Iz Ministarstva zdravstva navode da je ovaj lijek prioritet za uvrštenje na pozitivnu listu u 2026. godini, no konačnu odluku treba donijeti Upravno vijeće FZOM-a. Ta odluka ovisi o “raspoloživim sredstvima za nove lijekove s pozitivne liste, kako bi se pacijentima omogućio dostupan lijek uz refundaciju troškova od države”. (WHO) u izvješću za 2022. „Zdravstveni sustavi na djelu: Sjeverna Makedonija“ navodi da su troškovi zdravstvene zaštite još uvijek visoki, upravo zbog velikog udjela privatnih plaćanja lijekova. za ambulantne lijekove”, navodi se u izvješću. U najnovijem izvješću Europske komisije o napretku Sjeverne Makedonije navodi se da troškovi zdravstvene zaštite koje plaćaju sami građani čine 41,7 posto ukupnih izdataka vezanih za zdravstvo, što je prepreka jednakom pristupu zdravstvenoj zaštiti. Također se ističe da su za liječenje rijetkih bolesti planirana dodatna proračunska sredstva i novi lijekovi, ali da oni pokrivaju tek oko trećinu prijavljenih pacijenata. Suradnja na tekst: Trim Haliti i Zoran Glavonić
Makedonci idu na ‘farmaceutski turizam’ na Kosovo i Srbiju po jeftinije lijekove Najčešće se lijekovi koje prepisuju liječnici kupuju iz susjednih zemalja…
