Prvi teretni vlakovi na novoj liniji Beograd-Budimpešta krenuli su 27. veljače, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijarto tijekom posjeta Beogradu, dodavši da će i putnički vlakovi voziti najkasnije za mjesec dana. Mađarski ministar rekao je da će novom trasom dnevno prometovati 16 vlakova, od kojih će četiri biti povezana s dionicom Budimpešta-Beč. Szijarto je dodao da će Mađarska nastojati osigurati minimalna zaustavljanja na graničnoj kontroli. te da će se ulaznice prodavati po 25 eura. Pruga Beograd-Budimpešta jedan je od prvih projekata u sklopu kineske globalne inicijative “Pojas i put” s ciljem prodora te zemlje na europsko tržište. Riječ je o zajedničkom projektu Kine, Srbije i Mađarske. Pokrenut je 2014. godine u Beogradu, na summitu šesnaest zemalja srednje i istočne Europe i Kine. Srbija je tada potpisala memorandum o razumijevanju s Kinom i Mađarskom o modernizaciji željeznice, a ugovor o modernizaciji potpisan je 2017. u Pekingu. Riječ je o jednom od brojnih infrastrukturnih projekata u kojima se ugovori između Srbije i Kine sklapaju na temelju međudržavnog sporazuma. Izgradnja pruge najvećim je dijelom financirana kineskim kreditima. i izvođači cjelokupne rekonstrukcije i modernizacije željeznice u Srbiji. Riječ je o kineskom konzorciju “China Railway International” i “China Communications Construction Company”, s kojim je ugovor sklopljen na temelju međudržavnog sporazuma, izravnom pogodbom, bez natječaja. U sklopu projekta izgradnje državne željeznice obnovljena je i željeznička stanica u Novom Sadu. Četiri mjeseca nakon službenog otvaranja na nju se srušila betonska nadstrešnica, usmrtivši 16 ljudi. Nesreća je pokrenula val prosvjeda u Srbiji, tražeći odgovornost za nesreću. U središtu prosvjeda su optužbe da su nemar i korumpiranost nadležnih doveli do pada nadstrešnice. Ni 15 mjeseci nakon nesreće odgovornost nije utvrđena, a vode se tri paralelna postupka. Pred Višim sudom u Novom Sadu potvrđena je optužnica protiv bivšeg direktora Željeznica Srbije Nebojše Šurlana, kao i više osoba koje se smatraju odgovornima za projektiranje i izvođenje radova na rekonstrukciji kolodvora. Isti sud odbacio je optužbe protiv bivšeg ministra graditeljstva i infrastrukture Gorana Vesića. Protiv Vesića se vodi i postupak pred Tužiteljstvom za organizirani kriminal. Ova istraga fokusirana je na optužbe za moguću korupciju tijekom modernizacije željeznice, a osim Vesića pod istragom je još jedan bivši ministar istog resora – Tomislav Momirović. Istraga o korupciji temelji se na sumnjama da su osumnjičenici oštetili državni proračun za 115 milijuna dolara, tužiteljstvo ih tereti i da su “pribavili imovinsku korist” u iznosu od najmanje 18,7 milijuna dolara. Nesreća u Novom Sadu odgodila je puštanje u promet pruge za Budimpeštu, ali nije prvi put da se rokovi pomiču. Svi željeznički rokovi Na početku projekta izgradnje brze pruge Beograd – Budimpešta, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će građani Srbije moći koristiti moderniziranu prugu od 2018. Do tog roka radovi ne samo da nisu bili završeni, već je zbog rekonstrukcije od veljače sljedeće godine (2019.) zatvoren i dio pruge od Novog Sada do Beograda. I tadašnja ministrica graditeljstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović obećala je dovršetak pruge i govorila o konkretnim rokovima. Novu je odredila 2019., navodeći da će dionica od Beograda do Novog Sada biti gotova do studenog 2021. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u svibnju 2020. izjavio je da bi kompletna brza pruga od Beograda do Budimpešte trebala biti gotova do 2024. Početkom listopada 2024., mjesec dana prije postavljanja novosadske nadstrešnice, Vučić je ponovio da je dionica od Novog Sada do mađarske granice do bit će otvorena 24. studenoga. Tijekom izgradnje problema je bilo i u Mađarskoj, zbog čega su i rokovi pomaknuti. Naime, ova država, kao članica Europske unije, nije poštovala pravila natjecanja prilikom dodjele prava građenja pruge na svojoj dionici, pa je morala ponoviti natječaje. Ne zna se točno koliko je Srbija uložila u projekt izgradnje brze pruge između Beograda i Budimpešte. Poslovi s kineskim partnerima sklopljeni su izravnim pregovorima. To su trgovački ugovori koji mogu sadržavati klauzulu o povjerljivosti. Kada je projekt 2014. memorandumom započet, njegova vrijednost procijenjena je na dvije milijarde dolara. Europski dužnosnici više su puta tijekom izgradnje upozoravali Srbiju na moguće posljedice pretjeranog zaduživanja od Kine. Sa Sijartom i NIS-om Prodaja Naftne industrije Srbije (NIS) mađarskom Molu bila je tema i tijekom posjeta ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske Petera Sijarte Beogradu. S njim je drugi put ovoga tjedna razgovarala ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović. Prethodno su SAD 25. veljače u Washingtonu uvele sankcije najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji zbog većinskog ruskog vlasništva. Cilj američkih sankcija ruskom energetskom sektoru, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jest spriječiti Rusiju da dalje financira invaziju na Ukrajinu. Mađarska MOL Grupa potvrdila je 19. siječnja da je s ruskim Gazpromnjeftom potpisala glavne odredbe obvezujućeg okvirnog ugovora o kupnji 56,15 posto udjela u NIS-u. da zaštiti svoj interes”. Podsjetila je da pregovore o prodaji NIS-a mađarskom MOL-u prati Odjel za kontrolu inozemne imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a. Đedović je rekla da će se razgovori nastaviti kako bi se postigao kompromis koji uključuje rad rafinerije u Pančevu, kao i “stvaranje povoljnih uvjeta pod kojima bi Srbija kupila dodatnih pet posto dionica NIS-a”. Dodala je kako očekuje na jesen počinje izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska.
Krenuli teretni vlakovi iz Beograda za Budimpeštu, putnički od kraja ožujka Prvi teretni vlakovi krenuli su 27. veljače novom prugom Beograd-Budimpešta…
