Njemačka je i dalje najvažniji trgovinski partner Hrvatske. Osim značajnog mjesta u trgovini, veliki broj kompanija ima i vlasničke veze s Njemačkom, a da ne govorimo o značajnom broju hrvatskih državljana koji rade u Njemačkoj.
Dakle, sve što se dešava u njemačkoj ekonomiji ima posljedice po Hrvatsku. Uostalom, posljednja financijska kriza koja je najrazvijenije europske zemlje i SAD pogodila već 2007. godine, u Hrvatskoj se ozbiljno osjetila tek 2009. godine, sa godinu-dvije zakašnjenja i, nažalost, izazvala jednu od najdužih recesija u trajanju od šest godina.
U atmosferi globalne sigurnosne nestabilnosti, dok najrazvijenije zapadne zemlje ubrzano ulažu u vojnu industriju, a neke od njih stvaraju zalihe zlata, sve je više pokazatelja da bi zapadnu ekonomiju mogla pogoditi ozbiljna kriza.
Jedan detalj iz Njemačke posebno je zabrinjavajući i ukazuje na usporavanje privrede. Prema statističkim podacima u Njemačkoj, broj samozaposlenih u Njemačkoj porastao je za 18 posto, na oko 690 hiljada. Prema posljednjoj analizi Njemačke razvojne banke, broj ljudi koji otvaraju nove kompanije značajno raste, pogotovo što je to drugi, dodatni posao. Procjenjuje se na 483 hiljade.
FOTO: Unsplash
Preduzetništvo iz nužde
To se pripisuje inflaciji i početku ekonomske krize, jer ljudi traže dodatni izvor prihoda i u poduzetništvo ulaze iz nužde, jer je sve teže pronaći dodatne poslove na tržištu.
Dokaz da se radi o zaista dodatnim poslovima za nove preduzetnike potvrđuje podatak da se poslovanje ovih preduzeća, po pravilu, odvija u malom obimu, a samo svako četvrto ima zaposlene osim vlasnika, koji često nisu zaposleni u toj firmi već u drugoj većoj.
Zbog rata na Bliskom istoku, svijet ulazi u energetsku krizu
Podsjetimo, Hrvatska je prošlu krizu dočekala uglavnom nespremna, a na njeno trajanje, prema mišljenju mnogih analitičara, značajno je utjecala nesposobnost tadašnje SDP-ove vlasti. Zoran Milanovićkoji je naslijedio HDZ-ovu vladu Jadranka Kosor opterećen korupcijom nakon odlaska Ivo Sanader a sporost i niz restriktivnih mjera otežali su i značajno usporili hrvatski oporavak. Prema statističkim pokazateljima, Milanovićeva vlada bila je najgora hrvatska vlada u povijesti.
Hoćemo li se bolje suočiti s novom krizom?
