Zastava sa slovom “Z”, simbolom ruske invazije na Ukrajinu, slika je iz Beograda na godišnjicu rata. Povici desničarskih skupina “Smrt Ukrajini” i “Slava Rusiji” za razliku od ruskih antiratnih aktivista koji su odgovorili “Nema rata” i “Rusija bez Putina”. Ovako je četvrta godišnjica ruske invazije na Ukrajinu obilježena u Srbiji, zemlji u kojoj je ruski predsjednik Vladimir Putin najpopularniji. Ruskinja Natalija rekla je za RSE tijekom antiratnog skupa na kojem sudjeluje da osjeća podršku Putinu među stanovništvom. “Zapravo, ne svugdje. To su uglavnom stariji ljudi koji su na neki način pod ruskom propagandom, jer se ona ovdje širi. Neki mladi ljudi, ne toliko”, rekla je. Posljednje tri i pol godine živi u Srbiji i unatoč protestima desnice osjeća se prilično sigurno, kako kaže, sigurnije nego u Rusiji. “Čak i ako imamo različita mišljenja, ljudi u Srbiji obično nisu agresivni i prihvaćaju da možemo imati različita mišljenja”, dodala je. Najveću podršku Putin ima u Srbiji, zemlji u kojoj su tisuće Rusa od početka rata našle dom. Prema istraživanju Gallup Internationala objavljenom u veljači, Putina u Srbiji podržava 37 posto građana. Saša, Ruskinja koja posljednjih godina živi u Beogradu, za RSE je rekla da je svjesna proruskih nastojanja, ali ne i koliko su ona duboko ukorijenjena. “Istovremeno, imam teške i pomiješane osjećaje u vezi s tim jer od 2022. godine živim ovdje kao neka vrsta deja vi onoga što se postupno događalo u Rusiji”, rekla je. Srbija je jedina zemlja u Europi u kojoj je Gallup proveo istraživanje podrške Putinu. U svim ostalim zemljama Putin je dobio negativne kritike. Saša kaže da je kada je došla u Srbiju imala drugačiju viziju zemlje. “Za mene je to uvijek bilo društvo koje je bilo više okrenuto Europi, koje je sebe vidjelo u demokratskoj budućnosti, koje se činilo humanijim i svjesnijim od ruskog društva u to vrijeme”, kaže ona. Pogledajte što Beograđani kažu o Putinu. S druge strane, dolaze nam oni koji su pobjegli iz Rusije i imaju potpuno drugačiju sliku Rusije, Putina, tako da je istina negdje između”, dodaje. Filip Zlatanović je uvjeren da Putin i njegovi ljudi čine više štete nego koristi. tisuće civila u toj zemlji prema procjenama Ujedinjenih naroda, nije promijenilo raspoloženje prema Putinu u Srbiji. Za povjesničara Milana St., prema Protiću, rezultat je to agresivne kampanje i propagande koja traje godinama. Protić. Tisuće ljudi klicalo je Putinu ispred Hrama Svetog Save tijekom njegova posljednjeg posjeta Beogradu u siječnju 2019. “Hvala na prijateljstvu. Čuvajte društvo”, poručio je Putin okupljenima koji su ruskog predsjednika došli podržati na poziv Srpske napredne stranke, stranke predsjednika Aleksandra Vučića. Prema procjeni policije bilo ih je više od 100.000, a sedam godina kasnije čini se da Putin nije zaboravljen. Njegov se lik može vidjeti na muralima na zidovima zgrada i suvenirima u centru Beograda koji dočekuju turiste. Sociolog Dario Hajrić smatra da Putinova popularnost manje govori o Rusiji, a više o ovdašnjoj fascinaciji likom “onog koji stvari drži pod kontrolom”. ustraje u odluci da ne uvede sankcije Moskvi, unatoč upozorenjima iz Bruxellesa i Washingtona. Srbija, koja ovisi o uvozu plina iz Rusije, jedna je od rijetkih europskih zemalja koje se nisu pridružile sankcijama Europske unije, iako je kandidat za članstvo u EU. Sociolog Dario Hajrić kaže da je Srbija formalno europski kandidat, a informativno duboko uronjena u proruske narative i mitove o nepripadnosti zapadnoj civilizaciji. potpirujući ideju o Rusiji kao zaštitnici”, kaže. Srpske vlasti oslanjaju se i na potporu Moskve u međunarodnim organizacijama u protivljenju neovisnosti Kosova, dok pod okriljem EU vode pregovore s Prištinom o normalizaciji odnosa. Srbijanske vlasti poručuju da neće odustati od prijateljstva s Rusijom. Uz potporu teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i pružanju humanitarne pomoći toj zemlji, Beograd nije prekinuo odnose Uspjesi ruske vojske na frontu se veličaju u provladinim tabloidima, a ukrajinska strana se ispisuje kao neprijatelj. Istraživanja Delegacije EU u Srbiji s kraja prošle i početka ove godine pokazala su da Rusiju krivcem za rat u Ukrajini vidi sociolog Dario Hajrić. godina, onda vijest o invaziji ne mijenja taj okvir, ali tumačenje invazije postaje ‘izazvano’, ‘nužno’, ‘geopolitičko’, sve samo ne ono što bi srušilo postojeći narativ”, dodaje Hajrić, prepisujući ruski, invaziju su vrlo brzo prepakirali u “geopolitički sukob velikih sila” u koji je bio upleten Putin Sputnik i RT (Russia Today) rade u Srbiji, dok je Srbija jedina zemlja u Europi u kojoj ruski mediji rade nesmetano, u ožujku 2022. godine obustavila je emitiranje Sputnika i RT-a do okončanja agresije na Ukrajinu i dok Rusija i njoj bliski mediji ne zaustave širenje dezinformacija i manipulaciju informacijama. koji je ranije isticao broj svojih susreta s Putinom, smanjio ih je od veljače 2022. Ali nije odbio Putinov poziv da sudjeluje na vojnoj paradi u Moskvi 9. svibnja 2025., povodom Dana pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu. Aleksandar Vulin, na susretu s Putinom u Vladivostoku, je u rujnu 2024. godine uvjeravao Putina da je Srbija ne samo strateški partner, već i saveznik Rusije, navodeći da je zbog toga pritisak na Srbiju “ogroman”, povjesničar Milan St. vlasti.“Tako je bilo pod Miloševićem, tako je i danas. Oni u ruskom režimu, čije je oličenje Putin, vide i imaju svog najpouzdanijeg zaštitnika, pokrovitelja, učitelja”, ocjenjuje. I dok se s ulica Beograda još uvijek čuju povici “Srbi i braćo Rusi zauvijek”, u ostatku Europe se na Rusiju i Putina gleda potpuno drugačije. Najmanju potporu Putin je, prema Gallupu, dobio u Ukrajini (-98 posto), a zatim u skandinavskim zemljama – Danskoj (-94), Švedskoj (-94), Norveška (-83) i Estonija (-88 posto) Registrirajte se i budite u toku sa sadržajem Radija Slobodna Europa na Telegramu! Kliknite ovdje da dobijete brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim događajima o kojima izvještavamo svaki dan.
Iz godine u godinu Putin je najpopularniji u Srbiji. Za što? Istraživanje o globalnoj potpori svjetskim čelnicima pokazuje da ruski predsjednik Vladimir…
