Kako se ljeto u Evropi polako hladi, utrka za čelne poslove u Evropskoj centralnoj banci (ECB) se zahuktava. Četiri od šest mjesta u Izvršnom odboru ECB-a, uključujući predsjedništvo i uticajno mjesto glavnog ekonomiste, trebalo bi da budu upražnjena do kraja 2027. godine, a borba ko će šta dobiti biće žestoka.
Bitka za tron zvanično će početi u maju, kada će biti potpredsjednik Luis de Guindos odlazi, a to bi takođe moglo pružiti rani uvid u to ko bi jednog dana mogao preuzeti glavnu nagradu, mjesto Christine Lagardekada odlazi u penziju 2027. Podsjećamo, odbor ECB čine predsjednik, potpredsjednik i još četiri člana. Sve osim predsjednika, kojeg biraju šefovi vlada, predlaže Eurogrupa, nakon čega slijede konsultacije s Evropskim parlamentom i samim Upravnim vijećem ECB-a. Zvaničnici uključeni u pregovore rekli su za Politico da očekuju da će se dogovor oko potpredsjedništva iskristalizirati na prijelazu godine, iako kalendar još nije čvrsto definisan. Za sada “mlin glasina” radi punom parom. Politico je tako objavio imena najizglednijih kandidata, a na toj listi se našlo i jedno ime poznato hrvatskoj javnosti.
Španjolac Pablo Hernández de Cosnovi generalni direktor Banke za međunarodna poravnanja i bivši guverner Banke Španije, često se pominje kao kandidat za čelno mjesto. Pošto je takođe predsedavao Bazelskim komitetom za bankarsku superviziju, de Kos je izuzetno dobro upućen ne samo u monetarnu politiku već i u finansijsku stabilnost, oblast koja tradicionalno pripada potpredsedniku ECB. Zapravo, de Cos je toliko kvalifikovan da se često spominje kao mogući budući predsjednik ECB-a. Španija nikada nije imala tu najvišu funkciju. Međutim, ako odluči da se povuče iz trke za potpredsjedničku funkciju, to bi bio rizičan potez za Španiju. Kako navodi Politico, Njemačka, Francuska i Italija, tri najveće ekonomije eurozone, oduvijek su imale svoje predstavnike u Izvršnom odboru, ali se Španija morala jače boriti za ravnopravan status. Tokom krize državnog duga, izgubio je svoje mjesto u korist Luksemburga Yves Merschnakon što je zatražila finansijsku pomoć zbog lošeg nadzora svog bankarskog sektora. Ako Španija sada snažno ne lobira da de Guindos bude zamijenjen drugim Špancem, to bi bio jasan znak da on cilja na Lagardino mjesto 2027. godine.
Iako to trenutno nije slučaj, prva dva mjesta u ECB-u obično su podijeljena između jednog velikog i jednog manjeg člana. Jean-Claude Trichet sa sobom je imao Grka Lukas Papademosdok je Portugalac Vítor Manuel Constâncio bio zamenik Mario Dragi. Ako se ta ravnoteža želi ponovo uspostaviti nakon što de Guindos ode, mogući kandidati su guverner Banke Finske Olli Rehnguverner Banke Grčke Yannis Stournaras i bivši šef holandske centralne banke Klaas Knot. Stournaras, koji je bio ministar finansija i guverner tokom dužničke krize, donosi bogato iskustvo i zaslužan je za stabilizaciju grčkog bankarskog sistema, što ga čini prirodnim kandidatom za oblast finansijske stabilnosti. Međutim, protiv njega se može navesti činjenica da je Grčka već imala potpredsjednika ECB-a. Knot ima prednost kao predsjedavajući Svjetskog odbora za finansijsku stabilnost (FSB), dok Rehn, s iskustvom i jakim vezama u Briselu, gdje je bio povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja, također ima dobre šanse. Kao i de Cos, i Knot i Rehn navodno ciljaju na mjesto predsjednika.
FOTO: Darko Tomas / CROPIX
‘Zadovoljava sve profesionalne i akademske zahtjeve’
Koliko će njihove zemlje lobirati za njih zavisiće od toga da li će Nemačka izraziti interesovanje za predsedavanje. Nakon dva francuska i jednog italijanskog predsjednika, Njemačka, možda zemlja koja daje najveću težinu evru, možda želi da njen glas ponovo postavi ton ECB. Tokom krize državnog duga, tadašnja kancelarka Angela Merkel žrtvovala je tadašnjeg predsjednika Bundesbanke Axel Weber kako bi se zadržala kontrola nad procesom spašavanja putem ključnih imenovanja u Eurogrupi i Evropskom stabilizacijskom mehanizmu. Ako Njemačka sada želi zauzeti prvo mjesto u Frankfurtu, možda će morati napraviti sličan kompromis. Na primjer, uvjeriti Ursula von der Leyen da dvije godine prije isteka mandata odstupi s mjesta predsjednice Evropske komisije. Njemački predsjednik ECB-a bi također imao 14-mjesečno preklapanje sa sunarodnikom Claudia Buchkoja vodi bankarsku superviziju u ECB-u, znatno duže od 10 mjeseci koje su Italijani preklapali 2019. Andrea Enria i Mario Dragi.
Za svih 26 godina postojanja ECB, samo 12 zemalja koje su prve uvele euro imalo je svoje predstavnike u Komitetu. Ali nove članice iz srednje i istočne Evrope sada su sve odlučnije da zauzmu svoje mjesto, a stari poredak teško da će moći trajno braniti svoje privilegije, pogotovo ako je neko politički težak poput Valdis Dombrovskis. Ovaj letonski političar dobro poznaje Frankfurt, budući da je deset godina prisustvovao sastancima ECB-a kao posmatrač. Pitanje je, međutim, da li bi takav potez za njega zaista predstavljao napredak, s obzirom na njegovu veliku moć u Briselu. Unutar ECB-a, Boris Vujčić iz Hrvatske, kako navodi Politico, ispunjava sve stručne i akademske uslove. Bio je na čelu Hrvatske narodne banke od 2012. godine i vodio je državu kroz uvođenje eura. Međutim, mjesto potpredsjednika moglo bi se smatrati prevelikom nagradom za zemlju koja je u eurozoni manje od dvije godine. Nade zemalja CIE bi bile pojačane da imaju jake kandidatkinje, jer će rodna ravnoteža također igrati ulogu.
Plenkovićev spasilac smiruje javnost: ‘To je bio cilj jer oni imaju najveći utjecaj na inflaciju’
Lagarde je jasno stavila do znanja da želi da spreči da Upravni odbor ikada izgleda kao na njenom prvom zajedničkom sastanku, kada su jedine žene u prostoriji bile na slici u viktorijanskim haljinama. Trenutno se vjeruje da je Lagarde i njemački član Komiteta Isabel Schnabel pružaju zadovoljavajuću ravnotežu, ali političari možda žele osigurati da broj žena u Komitetu ne padne ispod dvije od šest članova. Ovo bi mogao biti argument za imenovanje žene na mjesto potpredsjednice, čime bi se smanjio pritisak da se pri izboru Lagardine nasljednice 2027. godine daje prioritet rodnoj ravnoteži. Takvo razmišljanje navelo je neke da kao mogućeg kandidata pominju predsjednicu Evropske investicione banke Nadia Calviñokoji, za razliku od de Kosa, ima jake političke veze sa španskim premijerom Pedro Sáncheza ko bi mogao imati manju konkurenciju za potpredsjedničku poziciju od de Cosa za predsjedničku, ističe Politico.
