Sud u Beogradu osudio je u odsutnosti bivšeg pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Đeljoša Krasniqija na 15 godina zatvora zbog zločina tijekom rata na Kosovu. Krasniqi je 26. veljače proglašen krivim za ubojstvo tri i ranjavanje jednog civila srpske nacionalnosti u lipnju 1999. godine u selu Belo Polje kod Peći. Krasnići se velikim dijelom temeljio na iskazima svjedoka uz ograničene materijalne i forenzičke dokaze, a branitelj nije bio u službenom kontaktu s okrivljenikom. FHP je naveo i da je za procesuiranje zločina nad Srbima na Kosovu neophodna saradnja sa pravosudnim institucijama Kosova. Pogotovo jer je Krasnići 2009. pred Okružnim sudom u Peći osuđen (na sedam godina zatvora) za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, navodi se u priopćenju. U priopćenju se dodaje da su suđenja u odsutnosti u predmetima ratnih zločina na Kosovu sve češća, te da se “stječe dojam da motivi za pokretanje takvih postupaka dijelom proizlaze iz pravnog revanšizma, a ne isključivo iz želje da se postigne pravda za žrtve”. Radio Slobodna Europa na Telegramu Registrirajte se i ostanite u tijeku sa sadržajem Radija Slobodna Europa na Telegramu! Kliknite ovdje za brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim događajima o kojima svakodnevno izvještavamo. FHP podsjeća i da je srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine do sada podiglo sedam optužnica protiv osoba nedostupnih srbijanskom pravosuđu, a od toga pet protiv državljana Kosova za zločine počinjene nad nealbanskim stanovništvom. Od 2014. godine Tužiteljstvo za ratne zločine nije podiglo nijednu novu optužnicu za zločine na Kosovu protiv osoba koje su državljani Srbije i time dostupne pravosuđu, dodaje FHP. Tužiteljstvo za ratne zločine ranije je za Radio Slobodnu Europu odgovorilo na ove kritike, navodeći da se “postupci pokreću i vode u skladu s dokazima i zakonima”. Srbija je, uz optužnice i suđenja u odsutnosti, nastavila zadržavati državljane Kosova na graničnim prijelazima. Posljednje uhićenje dogodilo se 5. veljače, kada je na graničnom prijelazu između Srbije i Hrvatske uhićen bivši pripadnik OVK. Slučajevi uhićenih u Srbiji, prema izvorima u Ministarstvu vanjskih poslova i dijaspore Arbnor Spahiu – uhićen u lipnju pod sumnjom za “teško ubojstvo” u Banjskoj; pušten 21. studenog. Lulzim Halili – uhićen u srpnju, optužen za “ratne zločine”; još uvijek je u pritvoru. Sasha Gjorgjeviq – uhićen u srpnju, pod sumnjom za “suradnju s Državnom obavještajnom službom Albanije (SHISH), preko Kosovske obavještajne agencije (AKI)”; još uvijek je u pritvoru. Behar Preniqi – uhićen u kolovozu, kao “osumnjičeni pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK)”; još uvijek je u pritvoru. Hazir Haziri – uhićen u rujnu pod sumnjom za “ratne zločine”; pušten u siječnju 2026. Avni Qenaj – uhićen u studenom zbog “ratnih zločina”; sud u Beogradu odredio mu je jednomjesečni pritvor. Millana Vukašinovića sumnjiči se da ga je 1. studenog u Leposaviću, na sjeveru Kosova, otela srpska žandarmerija. Vlasti u Srbiji su 14. kolovoza objavile da su na graničnom prijelazu Horgoš između Srbije i Mađarske uhitile još dvije osobe s inicijalima XE i BE (Xhemajl i Bashkim Emini) zbog sumnje da su pripadnici OVK “počinili ratne zločine”. protiv civilnog stanovništva”. Pet dana kasnije pušteni su. Europska komisija upozorila je tada da uhićenje i kazneni progon građana Kosova od strane srbijanskih vlasti predstavlja još jedno kršenje obveza Srbije prema Sporazumu o dijalogu i pravdi iz 2015. “Prema tom sporazumu, Srbija se obvezala da neće pokretati kaznene istrage ili kazneni progon za navodne zločine počinjene na Kosovu, osim ako kosovske vlasti to ne zatraže”, rekao je glasnogovornik Europske komisije za Radio Slobodna Europa. Dodao je da su optužbe za ratne zločine i druge teške zločine u nadležnosti kosovskih institucija i pozvao Srbiju da poštuje preuzete obveze.
Državljanin Kosova u odsutnosti osuđen na 15 godina zatvora Sud u Beogradu osudio je u odsutnosti bivšeg pripadnika Oslobodilačke vojske …
