Odluka Srbije da Rusiji da još 50 dana da pronađe novog kupca za Naftnu industriju Srbije (NIS), kojoj su SAD uvele sankcije zbog ruskog vlasništva, dolazi s posljedicama. Jedan od njih je da Rafinerija za preradu nafte u Pančevu, u vlasništvu NIS-a, počinje s pripremama za obustavu rada, kako je NIS najavio 25. studenoga”, navodi se u priopćenju. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je na konferenciji za novinare 25. studenog rekao da su ostala još četiri dana do gašenja rafinerije, ali, bez obzira na to, naveo je da je dao prijedlog da se Rusiji da vremena za pregovore s partnerima. 18. studenoga NIS je tražio od Sjedinjenih Američkih Država posebnu dozvolu za rad dok traju pregovori između dioničara i zainteresiranih strana o promjeni vlasničke strukture. Licenca bi srpskoj rafineriji omogućila privremenu isporuku nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF), međutim, Srbija ima 50 posto šanse da dobije tu dozvolu 40 do 60 posto, ispod toga sve postaje nestabilno i ne može raditi u tom režimu ako nema opskrbe naftom”, kaže Zdravković. Također napominje da bi prekid rada doveo do toga da bi se Srbija morala oslanjati na uvoz, a ne na svoju preradu, što dovodi do poskupljenja goriva i inflacije. Američke sankcije NIS-u stupile su na snagu 9. listopada u pokušaju američke administracije da spriječi Rusiju da prihode od energenata koristi za rat u Ukrajini. Te su sankcije prethodno odgođene u rukama ruskih kompanija, a ostatak u vlasništvu malih dioničara. Vučić je na konferenciji za novinare govorio o nekoliko posljedica koje bi mogle nastupiti ako NIS-u bude potrebna posebna dozvola za rad Postrojenja su izvan optimalnih režima, ako rafinerija ne radi šest mjeseci, došlo bi do korozije, opipljive štete na opremi. Zdravković ističe da rafinerija koja ne radi “iz statusa proizvođača prelazi u status industrijskog potrošača” jer troši puno struje samo za održavanje. Zdravković navodi da zaustavljanje rada rafinerije i NIS-a nosi i druge posljedice. Rastu cijene goriva, a time i inflacija i pritisak na proračun, vanjskotrgovinski deficit bi se povećao zbog uvoza nafte, kaže. Dodaje da će gašenjem rafinerije s radom prestati i petrokemija koja iz nafte proizvodi kemikalije, poput asfalta i bitumena za ceste. Tvrtka HIP Petrohemija u vlasništvu je NIS-a od 2023. godine. U petrokemijske proizvode spadaju, između ostalog, polietilenske cijevi koje se koriste u građevinarstvu, aditiv za motorne benzine i drugi proizvodi. neizbježno poskupljenje goriva jer je NIS najveći veletrgovac goriva od kojeg kupuju manje pumpi. Naznačio je i da će, ako Srbija ne dobije dozvolu za protok nafte Jadranskim naftovodom, NIS-u ostati rezerve od 55.000 tona dizela i 50.000 tona benzina, što je dovoljno za njihovu maloprodajnu mrežu, procjenjuje se, do kraja prosinca. opskrba građana osnovnim životnim namirnicama, proizvodnja električne energije, rad toplana. Kada je riječ o trgovačkim lancima, cijena proizvoda dijelom ovisi o cijeni goriva, odnosno transporta. Ipak, Vučić je istaknuo da Srbija ima dovoljno mazuta potrebnog za rad toplana. Uz to, Vučić je napomenuo da su Narodna banka Srbije i sve poslovne banke dobile upozorenje SAD-a da im mogu biti uvedene sankcije ako budu poslovale s NIS-om. Od Amerikanaca sam dobio usmena jamstva da takvih sankcija za NBS i poslovne banke neće biti”, rekao je Vučić. Guvernerka Narodne banke Srbije najavila je 19. studenoga da postoji mogućnost uvođenja tzv. sekundarnih sankcija, ali navodi da nije dobila preciznije objašnjenje što bi te sekundarne sankcije značile. “To je za nas ozbiljno upozorenje”, rekla je Tabaković na predstavljanju izvješća. Pedesetak dana prije pregovora Vučić je također izjavio da je Srbija učinila sve da ruski investitor u NIS-u ostane u Srbiji i da mu ne stvara probleme našim ruskim prijateljima, što je moguće više”, rekao je Vučić. Dodao je da je Srbija do sada četiri puta imala pravo preče kupovine dionica NIS-a, a samo ove godine tri puta kada se promijenio udio u vlasništvu NIS-a, ali to pravo nikada nije iskoristila. “Pustili smo Ruse da prodaju (udio) Rusima. međunarodno gospodarstvo”, rekao je Vučić. Dodao je da Srbija nema pravo pravog uvida u svaki ugovor i posao NIS-a jer ima manje od 33,3 posto vlasničkog udjela. Država Srbija je 2008. godine bez natječaja prodala ruskoj državnoj tvrtki Gazprom Neft 51 posto udjela u NIS-u za 400 milijuna eura. Vučić je ranije u studenom rekao da ruski vlasnici o prodaji svog udjela u NIS-u pregovaraju s tri partnera, ali nije rekao o kome se radi. Rekao je i da će Srbija imati novca da plati ruski udio u NIS-u, ali da su Rusi odlučili pregovarati s drugima. Srbija je jedina zemlja u Europi, uz Bjelorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Europske unije protiv Rusije zbog njezine invazije na susjednu Ukrajinu te održava dobre odnose s ruskim dužnosnicima i nakon invazije. S druge strane, Srbija je energetski ovisna o Rusiji. Desetljećima je ovisna o uvozu plina iz Rusije, odakle podmiruje više od 80 posto svojih energetskih potreba.
Čeka se rješenje za NIS: Gašenjem rafinerije, rastom cijena i opskrbe rizikuje odluka Srbije da Rusiji da još 50 dana da pronađe novog kupca…
