Bosna i Hercegovina i Srbija su među dvanaest zemalja koje su se 24. veljače u Washingtonu pridružile američkoj inicijativi za jačanje energetske opskrbe regije, potvrdili su dužnosnici dviju zemalja. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković potvrdio je za Radio Slobodna Europa da je 24. veljače u ime BiH u Washingtonu potpisao Zajedničku izjavu o jačanju sigurnosti opskrbe prirodnim plinom u srednjoj i istočnoj Europi. Kako kaže, riječ je o inicijativi Sjedinjenih Američkih Država kojom zemlje potpisnice – Bosna i Hercegovina, Grčka, Bugarska, Mađarska, Srbija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Moldavija, Ukrajina, Hrvatska i Slovenija izražavaju zajedničku predanost diverzifikaciji izvora i ruta opskrbe, jačanju regionalne infrastrukture, poboljšanju komercijalnih aranžmana, te dugoročnoj energetskoj stabilnosti. geopolitički, ekonomski, što jako odgovara Bosni i Hercegovini”, rekao je Konaković za RSE. “Mi imamo svoje mjesto u ovoj priči zbog našeg interesa za izgradnju Južne interkonekcije, koja bi ne samo riješila naše probleme i omogućila nam druge izvore plina, osim ruskog, nego bismo postali pravac kojim bi se LNG plin mogao transportirati do jugoistočne Srbije i nekih drugih dijelova Europe. Tako da imamo pravu sreću da postoji američki interes, ekonomski nam to puno znači”, dodao je Konaković. Dubravka Đedović Handanović je najavila da je Srbija podržala američku inicijativu, koja ima za cilj jačanje otpornosti tržišta prirodnog plina i postizanje regionalnog cilja sigurnosti opskrbe plinom. summit o plinskoj sigurnosti, čiji su domaćini bili američki ministar unutarnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright. Ovisnost BiH o ruskom plinu. Zemlje jugoistočne Europe uvoze ruski plin kroz plinovod Turski tok, kojim ruski plin dolazi do Turske preko Crnog mora, a potom preko Bugarske i Srbije do Mađarske, a poseban fokus na summitu bio je smanjenje ovisnosti o ruskim energentima, širenje infrastrukture i komercijalnih aranžmana duž postojećih energetskih ruta diljem Europe, kao i povećanje protoka američkog LNG-a prema istočnoj Europi druge zemlje potpisnice”, a da su “posebno intrigantno pitanje bili potpisi Mađarske i Srbije koje su do sada imale drugačiji pristup”. Konaković. Potpisivanjem ove izjave BiH postaje dio novog koridora koji bi smanjio ovisnost o ruskim energentima. Krajem prošle godine za RSE je iz Veleposlanstva SAD-a rečeno da bi izgradnja Interkonekcijskog plinovoda Jug mogla početi već 2026. godine. Njime bi BiH mogla izravno dobivati plin iz LNG (ukapljeni prirodni plin) terminal na otoku Krku, što bi značilo diverzifikaciju izvora ovog energenta na krčki terminal dolazi iz SAD-a, a trasa Južne interkonekcije polazila bi od Travnika u srednjoj BiH, prelazila bi granicu kod Imotskog područje Makarske, s nastavkom prema Splitu. Trenutno Bosna i Hercegovina dobiva 100 posto plina iz Rusije, a na jedinom ulazu u državu, plinski terminal Šepak je također dominantan u Srbiji. Srbija plinovodom Balkanski tok (dio Turskog toka) trenutno pokriva preko 80 posto svojih plinskih potreba 31. Srbija također kupuje plin od Azerbajdžana, preko Bugarske, a izgradnja plinovoda za Sjevernu Makedoniju, koji bi Srbiji omogućio pristup ukapljenom prirodnom plinu, trebala bi početi ove godine sa srpskim susjedima i “složili smo se da ćemo se redovito konzultirati kako bismo postigli ciljeve i osigurali alternative u slučaju novih poremećaja ili neizvjesnosti”.
Bosna i Hercegovina i Srbija dio su američke inicijative za jačanje energetske opskrbe regije. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković…
